Navedeni stručnim člankom dajemo prikaz promjena koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17. i 39/19).
Ministarstvo financija Republike Hrvatske kao nadležno tijelo državne uprave za područje poljoprivrede provelo je u razdoblju od 9. do zaključno 24. rujna 2022. godine javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17. i 39/19.) primjenjuje se od 1. siječnja 2018. godine, time da je navedenim zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/847) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice.
U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u travnju 2019. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 39/19) kojim je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU.
Kako navedeni zakon ima preventivni karakter njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije nego je to sustav u kojem su zakonski definirane uloge svakog dionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čine ga: tijela…
