Javna nabava čini jako veliki dio potrošnje kako u RH tako i u EU te time postaje ključni dionik u općim politikama gospodarstva. Europska komisija stoga ne samo da potiče države članice da sve više napora ulažu u nabavu koja bi trebala biti zelena, održiva, s uključenim cjeloživotnim troškovima, već i kreira brojne obvezujuće i neobvezujuće dokumente. Posebno se odnedavno velika pažnja usmjerava na kružno gospodarstvo u kojem bi zelena javna nabava trebala imati ključnu ulogu, i to kroz brojne mjere i kriterije razvoja.
Poanta je sve više širiti primjenu zelene javne nabave u okviru postupaka javnih nabava. I, gdje smo točno sada? Zašto moramo svoju pažnju usmjeriti na ova mjerila? Je li to obvezno ili dobrovoljno? Više to nisu jednostavni odgovori s obzirom da nam se nameću nove obveze.
S 1. siječnja 2025. godine stupila je na snagu obveza provedbe zelene javne nabave, što znači uključivanje ekoloških kriterija u nabavne postupke. Nova pravila nalažu da od ove godine javna tijela osiguraju određeni postotak minimalnih „zelenih“ mjerila, putem kriterija u postupcima nabave, s ciljem postupnog povećanja prema sveobuhvatnim mjerilima do 2030. godine.
Za uspješnu primjenu zelene javne nabave, naručitelji moraju:
Uključiti ekološke kriterije u tehničke specifikacije, kriterije za odabir ponude i uvjete ugovora
Educirati svoje stručne službe o pravilnoj primjeni zelenih kriterija
Poticati ponuditelje na razvoj ekološki prihvatljivih rješenja
Pratiti i izvještavati o zelenim postupcima nabave i njihovim rezultatima.
