danas je 25.6.2024

Input:

Poboljšanja gospodarenja otpadom temeljem novih zakonskih propisa

18.10.2023, , Izvor: Verlag Dashöfer, Trajanje videa: 00:59:28

Poglavlja

Poboljšanja u sustavu gospodarenja otpadom temeljem novih zakonskih propisa

Temeljem Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj: 84/21) u području primjene propisuju se mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklabilnog ostatka, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.

Isto tako prema obvezi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.), pa tako i sprječavanje nastanka otpada.

Izuzeci odredbi Zakona ne odnose se na sprječavanje nastajanja otpada od hrane, koje je regulirano posebnim propisom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede što je jako bitno.

Podzakonski akti, odluke, planovi ili programi koji se donose na temelju Zakona vezano na red prvenstva gospodarenja otpadom usklađuju se  sa redom prvenstva gospodarenja otpadom:

  1. sprječavanje nastanka otpada
  2. priprema za ponovnu uporabu
  3. recikliranje
  4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i
  5. zbrinjavanje.

Sprječavanje nastanka otpada provodi se kroz mjere poduzete prije nego je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

  • količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka

proizvoda

  • štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili
  • sadržaj opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Treba naglasiti ulogu inspekcijskog nadzora koji rješenjem naređuje nadziranoj osobi otklanjanje nedostataka i/ili nepravilnosti u postupanju ako utvrdi da obveze određene propisom kojim se uređuje odlaganje otpada ne provodi ili ih ne provodi u potpunosti osobito ako ne poduzima mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš određenih dozvolom za gospodarenje otpadom.

Zaključno potrebno je stalno organiziranje izobrazbe svih sudionika u sustavu  u pogledu uključivanja zahtjeva za sprječavanje nastanka otpada kroz dozvole za gospodarenje otpadom i okolišne dozvole uključujući mjera za sprječavanje proizvodnje otpada u postrojenjima što može obuhvaćati i procjene ili planove sprječavanja nastanka otpada, te naknade i ograničenja za odlaganje i spaljivanje otpada koji potiču sprječavanje nastanka otpada i recikliranje, zadržavajući pritom odlaganje kao najmanje poželjnu opciju gospodarenja otpadom,  Isto tako bitne su obveze Republike Hrvatske prema Europskoj komisiji trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu u skladu s općim ciljevima politike Europske unije o otpadu, a posebno sprječavanjem nastanka otpada, kako bi se ostvario znatan preokret trendova rasta potrošnje te postiglo mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje proizvoda. U tu svrhu bilo je bitno poboljšanje sustava donošenjem novih podzakonskih propisa i njihova implementacija u stvarnosti.

Poboljšanja u sustavu gospodarenja otpadom temeljem novih zakonskih propisa

Temeljem Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj: 84/21) u području primjene propisuju se mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklabilnog ostatka, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije.

Isto tako prema obvezi Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.), pa tako i sprječavanje nastanka otpada.

Izuzeci odredbi Zakona ne odnose se na sprječavanje nastajanja otpada od hrane, koje je regulirano posebnim propisom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede što je jako bitno.

Podzakonski akti, odluke, planovi ili programi koji se donose na temelju Zakona vezano na red prvenstva gospodarenja otpadom usklađuju se  sa redom prvenstva gospodarenja otpadom:

  1. sprječavanje nastanka otpada
  2. priprema za ponovnu uporabu
  3. recikliranje
  4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i
  5. zbrinjavanje.

Sprječavanje nastanka otpada provodi se kroz mjere poduzete prije nego je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju:

  • količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka

proizvoda

  • štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili
  • sadržaj opasnih tvari u materijalima i proizvodima.

Treba naglasiti ulogu inspekcijskog nadzora koji rješenjem naređuje nadziranoj osobi otklanjanje nedostataka i/ili nepravilnosti u postupanju ako utvrdi da obveze određene propisom kojim se uređuje odlaganje otpada ne provodi ili ih ne provodi u potpunosti osobito ako ne poduzima mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš određenih dozvolom za gospodarenje otpadom.

Zaključno potrebno je stalno organiziranje izobrazbe svih sudionika u sustavu  u pogledu uključivanja zahtjeva za sprječavanje nastanka otpada kroz dozvole za gospodarenje otpadom i okolišne dozvole uključujući mjera za sprječavanje proizvodnje otpada u postrojenjima što može obuhvaćati i procjene ili planove sprječavanja nastanka otpada, te naknade i ograničenja za odlaganje i spaljivanje otpada koji potiču sprječavanje nastanka otpada i recikliranje, zadržavajući pritom odlaganje kao najmanje poželjnu opciju gospodarenja otpadom,  Isto tako bitne su obveze Republike Hrvatske prema Europskoj komisiji trajnog smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu u skladu s općim ciljevima politike Europske unije o otpadu, a posebno sprječavanjem nastanka otpada, kako bi se ostvario znatan preokret trendova rasta potrošnje te postiglo mjerljivo kvantitativno smanjenje potrošnje proizvoda. U tu svrhu bilo je bitno poboljšanje sustava donošenjem novih podzakonskih propisa i njihova implementacija u stvarnosti.

Predavač

Mr. sc. Hrvoje Buljan dipl. ing. kem. tehn.

Mr. sc. Hrvoje Buljan dipl. ing. kem. tehn.

Pored znanstvene titule magistra kemijskih znanosti, ima i nastavno zvanje predavač, izdano potvrdom Sveučilišta u Zagrebu. Predavač je na Veleučilištu Karlovac u Karlovcu i Zagrebačkom učilištu u Zagrebu. Posjeduje bogato znanje i iskustvo iz područja zaštite okoliša, osobito održivog gospodarenja otpadom-postupcima obrade, postupanju s opasnim tvarima, reagiranjima kod iznenadnih događaja. Isto tako posjeduje izvrsna znanja i vještine prijenosa znanja i organizacije učenja.