U Hrvatskoj praksi, poslodavci se suočavaju s različitim situacijama koje zahtijevaju upozorenja na povrede obveza iz radnog odnosa, a ponekad i otkaz ugovora o radu. Evo nekoliko specifičnih primjera: a) neizvršavanje radnih obveza kada radnik kontinuirano kasni na posao ili napušta radno mjesto bez opravdanog razloga, ne izvršava zadatke u skladu s uputama poslodavca ili ih obavlja nemarno ili pak ne poštuje radno vrijeme ili propisane radne procedure; b) povrede radne discipline kada se radnik neprimjereno ponaša prema kolegama ili nadređenima, uključujući verbalno ili fizičko nasilje; ne poštuje pravila o zaštiti na radu ili sigurnosti na radnom mjestu ili zloupotrebljava bolovanje ili druge oblike odsutnosti s posla (iznimno često); c) povrede povjerenja kada radnik odaje poslovne tajne ili druge povjerljive informacije, krade ili oštećuje imovinu poslodavca te zloupotrebljava položaj ili ovlasti. Mogli bismo nabrajati praktički unedogled te je stoga bitno da sve ove, ali i mnoge druge slučajeve definirate svojim pravilnikom o radu kao povrede ili teške povrede obveza iz radnog odnosa.
Prije nego što poslodavac donese odluku o otkazu, Zakon o radu propisuje određene predradnje koje je poslodavac dužan obaviti, i to, upozorenje na obveze iz radnog odnosa, omogućavanje iznošenja obrane, savjetovanje s radničkim vijećem ako postoji te poštivanje formalnosti.
Propuštanje ovih predradnji može dovesti do toga da sud proglasi otkaz nezakonitim.
Naravno, postoje i druge radnje koje je preporučljivo poduzeti, ovisno o konkretnoj povredi obveza iz radnog odnosa, a o tome više u odgovorima na vaša pitanja.
